OD PODGORIČKE SKUPŠTINE DO SAMITA U TIVTU: Puls Srbije vikend o odnosima Srbije i Crne Gore - "Kada je kralj Aleksandar stvarao Kraljevinu, rekli su mu..."
Dodajte Kurir u vaš Google izbor"Su čime ćete izać pred Miloša i pred druge srpske vitezove koji žive doklen sunca grije?" - zapitao se pre gotovo dva veka najveći pesnik i vladar Crne Gore, Petar II Petrović Njegoš.
Da li danas, u vremenu novih političkih podela i geopolitičkih izazova, Njegoševe reči odjekuju jednako snažno u Podgorici kao nekada na Lovćenu?
Odnosi Srbije i Crne Gore ponovo su opterećeni tenzijama. Dok iz Brisela stižu poruke da su Crna Gora i Albanija među najnaprednijim kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji, u Srbiji se sve češće postavlja pitanje - po kojim kriterijumima se meri napredak i da li se prema državama regiona primenjuju isti aršini? I konačno, jesu li istorijske, kulturne i porodične veze Srbije i Crne Gore dovoljno snažne da nadžive dnevnu politiku?
O ovoj temi su u emisiji "Puls Srbije vikend" kod voditeljke Krune Une Mitrović govorili: Vlado Vuković, urednik lista "Politika", i Bratislav Jugović, član Glavnog odbora SNS.
Podgorička skupština 1918. i pitanje ujedinjenja Srbije i Crne Gore
Godine 1918. Podgorička skupština donela je odluku o svrgavanju kralja Nikole i dinastije Petrović-Njegoš. Takođe je izglasala bezuslovno ujedinjenje tadašnje Kraljevine Crne Gore sa Kraljevinom Srbijom, što je predstavljalo uvod u stvaranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Zašto je datum 1. decembar 1918. godine i danas sporan, prokomentarisao je Bratislav Jugović, navodeći jednu anegdotu:
- Da su Crnogorci tražili da se kraljevina ne zove Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, nego Kraljevina Srba, Hrvata, Slovenaca i Crnogoraca. A tadašnji regent im je rekao: "Ali vi imate kralja, vaš je kralj", zato što je kralj Aleksandar odrastao u Crnoj Gori. Da li je ta anegdota tačna ili nije, ja ne znam, ali ono što jeste činjenica jeste da smo mi jedan narod. Zaista ne mogu da shvatim da su Crnogorci neki poseban narod. Mogu samo da kažem da su oni poseban soj srpstva, da su srpska Sparta. Ja ih tako doživljavam. Ali, očigledno je da u poslednje vreme postoje određene elite koje sebe ne doživljavaju na taj način. Međutim, to ima ograničen rok trajanja, kao i sve devijacije na Balkanu. Sve anomalije koje se pojave traju neko vreme, retko i čitavu deceniju, a onda prođu i ostanu tradicionalne vrednosti.
Vlado Vuković nadovezao se da pomenuta anegdota nije tačna, ali da postoji druga koja jeste:
- Kada je oformljena Zetska banovina, Cetinje je bilo administrativno sedište te banovine, koja se prostirala od Korčule pa sve do Metohije, Peći i Prizrena. Novi Pazar, Prijepolje, Nova Varoš i svi ti gradovi koji su danas u sastavu Republike Srbije bili su tada deo Zetske banovine. To je zasmetalo Podgoričanima, jer je Podgorica bila veće naselje, pa je jedna delegacija Podgoričana i Zećana otišla kod kralja Aleksandra i zatražila da se administrativni centar Zetske banovine premesti sa Cetinja u Podgoricu. Kralj Aleksandar je na to odgovorio da ne može da uvaži njihov zahtev jer je srpski kralj rođen na Cetinju i da će Cetinje ostati centar Zetske banovine - rekao je Vuković i dodao:
- Važno je reći da je Podgorička skupština bila najdemokratskija skupština ikada održana u Crnoj Gori. Ne postoji nijedan istorijski događaj koji je na tako konsenzualan način doneo odluke kao što je to bio slučaj sa Podgoričkom skupštinom. Kada govorimo o njoj, moramo da napomenemo da su pojedini delovi današnje Crne Gore ušli u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca na drugim, sličnim skupštinama, kao što je bio slučaj sa Bokom kotorskom. Danas, međutim, pojedini zloupotrebljavaju Podgoričku skupštinu, nastavljajući agendu i politiku Mila Đukanovića.
Transparenti u Tivtu i poruke upućene Beogradu
Vlado Vuković prokomentarisao je transparente sa kojima je predsednik Srbije Aleksandar Vučić dočekan u Tivtu:
- Meni je najviše zasmetalo to što su ti transparenti osvanuli u Tivtu, a evo i zbog čega. U Tivtu su Srbi na najvišim funkcijama u lokalnoj samoupravi. Zbog čega su se ti transparenti pojavili baš u Tivtu? Tivat ima lokalna preduzeća koja imaju nadležnosti zbog kojih ne možete da kačite šta hoćete, a da to traje satima. Ovde se radi o organizovanoj akciji. Neko od Srba, možemo da pretpostavimo ko, želeo je da pošalje poruku Beogradu i treba da vidimo zbog čega. Ti ljudi su godinama na budžetu Republike Srbije kroz razne konkurse iz oblasti kulture, zaštite nacionalnih prava i nacionalnih pitanja, kroz različite projekte i druge vidove finansiranja, ali najviše za svoje privatne džepove. Zato bi bilo dobro da se otvori i to pitanje, jer običan Srbin u Crnoj Gori, posmatrajući takve primere i ono što pojedinci rade, stvara sliku i o državi Srbiji i o vlasti u Srbiji.
Sporovi o legitimitetu lidera i položaju Srba u Crnoj Gori
Glavna tema samita u Tivtu i slogan bio je "Zajednički prosperitet i stabilnost Evropske unije i Zapadnog Balkana". Šta to u praksi znači i kakvu smo sliku poslali u svet o dva "bratska naroda", razmatrali su učesnici emisije. Jugović smatra:
- Prvo da se razumemo, predsednik Milatović nije konstanta, drugo - nije izabran u prvom krugu. Naš predsednik je izabran dva puta u prvom krugu i, kada bi zakon dozvolio da može da se kandiduje i treći put, opet bi pobedio u prvom krugu. Dakle, legitimitet jednog i drugog nije isti. Naš predsednik predstavlja naš narod, a Milatović ne predstavlja volju Crne Gore. Naš predsednik predstavlja volju srpskog naroda i svih naroda na teritoriji Republike Srbije. Čak predstavlja i volju svih Srba u regionu i u rasejanju. Činjenice govore da nisu na istom nivou.
Vuković se nadovezao i zaključio:
- Srpski narod se u Crnoj Gori koristi samo za glasove na izborima, a onda se to poverenje zloupotrebljava. Ne postoji Srbin u Crnoj Gori koji drži do sebe, svoje porodice, časti i obraza, a koji će vam reći da ima bilo kakvu korist od predsednika Skupštine koji pokriva gospodin Mandić. On je generator jednog narativa, vrlo opasnog, koji pokušava da, kroz svoje političke egzibicije, dogovore i trgovine, zavađa Srbe.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs